Zvanična stranica - dr.Zijad Ljakić

أهل السنة والجماعة‎‎

SAVREMENA PITANJA / AKTUELNE TEME

KAKO POSLUJE ISLAMSKA BANKA AKO NEMA KAMATE

Da bi se dao odgovor na ovo pitanje neophodno je nešto neći o klasičnim komercijalnim bankama, zatim navesti zašto i kada su nastale islamske banke i tek onda u kratkim crtama pojasniti na čemu se zasniva rad islamske banke koja nema kamate.


Nastanak, razvoj i poslovanje komercijalnih banaka

Riječ banka je nastala od talijanske riječi "Banco" a koja znači stol. Razlog ovog naziva se vraća na to što je u srednjem vijeku mijenjač novčanih valuta sjedio za stolom na javnim mjestima prodavajući i kupujući razne valute. Zatim je ovaj posao, tj. mijenjanje valuta, uznapredovao do oblika današnjih banaka.

Prva banka (mjenjačnica valuta) je osnovana u Italiji u gradu Budukije 1157. god. po Miladiju, a zatim je uslijedilo osnivanje drugih mjenjačnica (banaka) a njene aktivnosti su postepeno postale raznovrsnije i naprednije. S tim da se stvarni početak osnivanja banke u njenom savremenom obliku može smatrati osnivanjem mjenjačnice pod imenom "Banco della pizza dirialto" u istom talijanskom gradu Bundukije 1587. god. po Miladiju. Zatim je slična banka osnovana u Holandiji pod imenom "Amsterdam" 1609. god. po Miladiju, a koja je bila primjer po kojem su osnovane većina evropskih banaka poslije toga. Prva banka koja se pojavila u islamskim zemljama bila je "Privatna egipatska banka" koja je osnovana u Egiptu 1898.god. po Miladiju, a zatim je uslijedilo otvaranje banaka u drugim dijelovima islamskog svijeta.
Funkcije i poslovne aktivnosti komercijalnih banaka su prošle kroz određene faze: novčanu, investicionu i kreditnu. Novčana funkcija se ogleda u mijenjanju valuta, bankovnim depozitima (ostavljanja novca u banku na čuvanje), sortiranje, vaganje i određivanju vrijednosti kovanica i tome slično. Nakon novčane funkcije bankovno poslovanje se proširilo i uznapredovalo sa investicionim aktivnostima u raznoraznim oblastima ekonomske djelatnosti. I na kraju, jedna od zadnjih faza razvoja i napretka bankovnog poslovanja je kreditna funkcija. Naravno, ono što je glavna karakteristika poslovanja komercijalnih banaka je poslovanje sa kamatom.

Zabrana kamate je općepoznata u Islamu. Idžma (jednoglasan stav) učenjaka ovog Ummeta je na zabrani kamate. Ovaj idžma prenose Kurtubi, Ibnul-Munzir, El-'Ajni, Ibn Kudame, El-Merdavi, Ibn Hadžer, Ibn Tejmije, Ševkani, Ibn Hubejre, Nevevi, Ibn Hadžer El-Hejtemi i mnogi drugi. Na zabranu kamate ukazuju mnogi šerijatski tekstovi. Kaže Uzvišeni: "A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu" (El-Bekare 275). Kamata je veliki grijeh sa kojim se onima koji ga čine objavljuje rat od Allaha i Njegovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: "O vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici. Ako ne učinite, eto vam onda, nek znate, - rata od Allaha i Poslanika Njegova!" (El-Bekare 278-279). Takođe, kamata je jedan od sedam upropaštujućih grijeha kao što je došlo u vjerodostojnom hadisu kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima: "Klonite se sedam upropaštujućih grijeha ...", od kojih je jedenje kamate. U hadisu kojeg bilježi Muslim od Džabira, radijallahu anhu, je došlo da je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, prokleo onog koji uzima kamatu, koji je daje, zapisuje i dvojicu svjedoka, i kaže: "Oni su isti". Nema sumnje da je kamata koja se daje banci ili uzima od nje da je to kamata koja je Šerijatom zabranjena.

Nastanak, razvoj i poslovanje islamskih banaka


Mnogi islamski učenjaci smatraju da je preče umjesto riječi banka koristi šerijatski termin MASRIF. Jezički masrif znači promjena nečega za nešto drugo a njegovo šerijatsko značenje je prodaja novca za novac.
Čim su se komercijalne banke a koje su naravno zasnovane na kamatnom sistemu pojavile u islamskom svijetu oglasili su se učenjaci i intelektualci Ummeta, upozorili su muslimane na ophođenja sa tim bankama u onim aktivnostima koji su zasnovani na kamati. Među prvim učenjacima koji su pojasnili zabranu poslovanja sa bankama su bili Rešid Rida i Ebul-E'ala el-Mevdudi.


Reakcija islamskih učenjaka na pojavu komercijalnih banaka u islamskim zemljama nije se svela samo na upozorenje i odvraćanje muslimana od istih zbog njihove zasnovanosti na kamati nego su tražili i nudili  alternativnu zamjenu za iste. Pa je tako pokrenuta ideja osnivanja islamskih banaka koje ne posluju na kamatnom sistemu niti sadrži neke druge Šerijatom zabranjeno vrste poslovanja kao i da se muslimani oslobode slijeđenja Zapadne ekonomije. Rezultat ovih iskrenih namjera i inicijativa je osnivanje preko 150 islamskih investicionih banaka.


Prvo iskustvo sa islamskom bankom je bilo 1963. god. po Miladiju kada je u Egiptu u gradu Mejtgamr osnovana banka čije se poslovanje slaže sa šerijatskim principima ekonomije. Međutim, ubrzo nakon otvaranja ova banka je prestala sa radom zbog zlonamjernih glasina koje su bile usmjerene protiv nje. Nakon ovoga i sličnih pokušaja u Džiddi je 1975.god. osnovana Islamska banka za razvoj koja je otvorila vrata svim islamskim zemljama da učestvuju u njoj, a cilj osnivanja banke je doniranje ekonomskog razvoja i društvenog napretka u zemljama učesnicama. Iste godine u Ujedinjenim arapskim emiratima je osnovana Islamska banka Dubej čiji je glavni cilj da poslovanje ove banke zasnuje na islamskim osnovama. Nakon toga, 1977.god. osnovane su tri islamske banke koje su formirale Međunarodnu federaciju islamskih banaka, a te banke su: Islamska banka Fejsal u Sudanu, Islamska banka Fejsal u Egiptu i Kuvajtski bejtul temvil. A od značajnih banaka u Saudijskoj arabiji koje su svoje poslovanje uskladili sa šerijatskim propisima a ne nose u svom nazivu prefiks "islamska" su svakako Banka Er-Radžihi i Banka El-Bilad.
Naravno, cilj svih ovih islamskih banaka je da izbjegnu poslovanja sa kamatom, usklade svoje aktivnosti sa šerijatskim propisima a da istovremeno pokrivaju ekonomske i društvene potrebe u razvoju i finansiranju mjesta i sredina u kojima djeluju. Na ovom mjestu neophodno je naglasiti da većina islamskih banaka nisu sve svoje aktivnosti uskladile sa principima islamskog poslovanja a naročito se to odnosi na odjele tih banaka u zapadnim zemljama.

Oblici i vrste usluga i poslovanja na kojima se zasniva islamska banka
Islamska banka sa svim svojim raznovrsnim aktivnostima se u osnovi zasniva na podržavanju razvoja društvene zajednice a od najistaknutijih aktivnosti islamske banke je investiranje sa imetkom položenim u banku. Osnove investiranja u islamskim bankama su:


- izbjegavanje kamate u svim oblicima poslovanja,
- zabrana držanja monopola,
- zasnivanje investiranja na razvoju proizvodnje,
- samilost u odgađanju vraćanju duga od strane siromašnih dužnika,
- usklađenost investicionih projekata sa Šerijatom.
Od vrsta i oblika investiranja i poslovanja u islamskim bankama su sljedeći:

Prva – mudareba, tj. ugovor između dvije strane, u ovom slučaju banke i klijenta, pri čemu jedna strana daje novac a druga učestvuje sa radom, a zaradu ili gubitak dijele procentualno (50%-50%, ili 70%-30%) shodno kako se dvije strane dogovore.

Druga – mušareka, tj. uzajamno učešće, a to je ugovor između dvije strane pri čemu obje učestvuje sa određenom količinom imetka, obje strane imaju pravo raspolaganja sa čitavim imetkom, pri čemu se dobit dijeli shodno kako se dogovore dvije strane a gubitak se dijeli na obje strane shodno veličini učešća. Ova vrsta poslovanja ima više oblika a može biti u zajedničkoj kupovini (banke i klijenta) neke nekretnine nakon čega banka prodaje svoj udio klijentu ili poslovnog investiranja pri čemu banka dijeli dobit sa klijentom sve dok klijent ne otplati novac koji je uzeo od banke.

Treća – murabeha, tj. kupoprodaja pri čemu je dobit poznata, odnosno klijent traži od banke da ona nabavi i kupi određenu robu koju će klijent kupiti od banke po cijeni po kojoj se dogovore a u kojoj će banka imati zaradu, svejedno da li otplaćivanje bilo odjedanput ili u ratama.

Četvrta – prodaja SELEM, tj. prodaja pri čemu kupac unaprijed da novac za robu a preuzima je nakon određenog dogovorenog vremena.

Peta – istisna', tj. kupoprodaja po narudžbi, odnosno kupovina pri kojoj kupac kupuje robu sa dogovorenim karakteristikama koju prodavač tek treba napraviti ili proizvesti.

Šesta – davanje beskamatnog kredita iz posebnih izvora banke određenih za kreditiranje.

Sedma – investiranje investicionih firmi i kompanija pri čemu banka dijeli dobit ili gubitak shodno njenom učešću.

Osma – investiranje kupovine dionica od firmi čija proizvodnja ili poslovanje nije zasnovano na haramu uz isti gore spomenuti princip.

Deveta – el bej'u bit-taksit, tj. prodaja na rate uz veću cijenu.

Deseta – prebacivanje novca sa jedne banke na drugu pri čemu se naplaćuje usluga prebacivanja. I mnoge druge vrste i oblici poslovanja.
Ono što je primjetno a što treba naglasiti je to da islamska banka u osnovi ne zasniva svoj rad samo na davanju beskamatnih kredita nego svoje poslovanje koncentriše na poslovnom i proizvodnom investiranju pri čemu ona učestvuje u dobiti a rizikuje gubitak zajedno sa klijentom. Ve billahi tevfik.

MREŽNI MARKETING

Da bi se pojasnio šerijatski status ove vrste poslovanja neophodno je da se pojasni suština i priroda ove vrste kupoprodaje.
Ova vrsta poslovanja se pojavila pedesetih godina dvadesetog stoljeća na Zapadu, a njen začetnik je bio Karl Rihenberg, zatim se poslovanje na ovaj način posebno razvilo u Americi u kojoj se umnožio broj kompanija koje su svoje poslovanje zasnivale na mrežnom marketingu.

Više...

TRGOVINA NA FOREXU

Pošto je u Islamu šerijatski status o nečemu dio ispravne predodžbe o istom neophodno je da se navede šta se podrazumijeva pod forex-om.
Forex predstavlja trgovinu sa valutama, tj prodaju jedne a kupovinu druge valute i može biti putem savremenih sredstava elektronskog komuniciranja (telefona, faxa, telefaksa, interneta) ili putem bankovnih transakcija (čekova, bankovnih kartica i slično).

Više...

STUDENTSKI BRAK ILI BRAK PRIJATELJA

STUDENTSKI BRAK ILI BRAK PRIJATELJA je vrsta braka koji se pojavio u skorije vrijeme a vezan je za studente a oko ovog braka se podigla velika prašina i za njega se krijeu mnoge nedoumice. Ova vrsta braka praktično je zaživjela pa je veoma bitno studentima muslimanima koji praktikuju vjerske propise da imaju znanja o njoj.

Više...

NAMAZ I POST U SKANDINAVSKIM ZEMLJAMA

Namaz onog ko živi u mjestu gdje se noć i dan smjenjuju u toku 24 sata

Prije nego spomenemo propis namaza i posta u zemljama u kojima noć ili dan traje više od 24 sata (mjesec, dva ili šest), treba znati da oni koji borave u mjestima u kojima se razlikuje dan od noći u toku 24 sata tako što je poznat vremenski izlazak Sunca i njegov zalazak, iako dan bude veoma dug ljeti i kratak zimi, na njima je obaveza da klanjaju propisanih pet namaza u njihovo vrijeme koje je šerijatski određeno, jer je došlo u kur'anskom ajetu: "Obavljaj namaz sa naginjanjem Sunca (zapadu), do mraka noći, i Kur'an (uči) zorom" (El-Isra', 78).

Više...

UZIMANJE AZILA KJAFIRSKE DRŽAVE

Pravo na azil imaju izbjeglice, kojima je takav status priznat međunarodnim pravom (Ženevske konvencije o položaju izbjeglica iz 1951.), te svi koji se nalaze izvan vlastite zemlje i u nju se ne mogu vratiti zbog osnovanog straha da bi ondje mogli biti podvrgnuti nasilju ili progonima.

Dok je politički azil poseban slučaj prava na azil, tj. riječ je o azilu za osobe koje su progonjene zbog svojih političkih ideja.

Musliman može da zatraži azil od neke kjafirske zemlje u jednom od dva slučaja:

Više...

POZIV U BOŠNJAŠTVO (bošnjački nacionalizam) - VJERSKA OBAVEZA ILI MODERNI DŽAHILIJET

Bismillah elhamdulillah, vessalatu vesselamu ala Resulillah
Esselamu alejkum! Ovo moje pitanje je vezano za bošnjaštvo…
Ono što me je motivisalo da tražim pojašnjenje i stav islama je stanje u kom učeni ljudi na džumi sa minbera, i na dersovima pozivaju ljude u bošnjačku naciju, pa imam utisak da se ljudima u džamiji priča o nečemu o čemu ne bi trebalo… (ovo je jako izražena pojava u Sandžaku).
Na primjer na dersu, na temu islamskog buđenja se navodi da je bošnjaštvo jedno od pravila islamskog buđenja kod nas, u drugom obraćanju se kaže da je "Bošnjaštvo sa svim onim što podrazumjeva obaveza šerijatska", zatim "Bošnjaštvo je bazirano na Kur`anu i sunnetu", "Naša vjerska obaveza je da gajimo bošnjaštvo", da je "poziv u bošnjaštvo poziv u islam", da čovjek koji primi islam na našim prostorima je odmah i bošnjak i sl… (radi se o profesorima, svršenicima Medinskog univerziteta iz Sandžaka, a tu braću svakako uvažavam, te stoga i želja više da mi objasnite ovo pitanje).

Više...

UPOTREBA GENETSKI MODOFIKOVANE HRANE

Genetski modifikovana hrana je genetski materijal (DNK) izmenjen na vještački način.

Prva modifikovana biljka koja se pojavila na tržištu bila je paradajz, i to još 1994. godine. Od tada ne prestaje proizvodnja genetski modifikovanih biljaka, i to najviše u Americi, Australiji, Brazilu, Argentini, Kini i Japanu.

Najviše se uzgaja soja, kukuruz, uljana repica i pamuk. Naravno, sa začecima genetskog inženjeringa i njegovim daljim razvojem, nastale su i neke moralne dileme, poput toga: da li treba genetski modifikovati biljke i životinje i da li ih treba koristiti za ishranu?

Više...