Zvanična stranica - dr.Zijad Ljakić

أهل السنة والجماعة‎‎

SAVREMENA PITANJA / AKTUELNE TEME

MREŽNI MARKETING

Da bi se pojasnio šerijatski status ove vrste poslovanja neophodno je da se pojasni suština i priroda ove vrste kupoprodaje.
Ova vrsta poslovanja se pojavila pedesetih godina dvadesetog stoljeća na Zapadu, a njen začetnik je bio Karl Rihenberg, zatim se poslovanje na ovaj način posebno razvilo u Americi u kojoj se umnožio broj kompanija koje su svoje poslovanje zasnivale na mrežnom marketingu.

Više...

TRGOVINA NA FOREXU

Pošto je u Islamu šerijatski status o nečemu dio ispravne predodžbe o istom neophodno je da se navede šta se podrazumijeva pod forex-om.
Forex predstavlja trgovinu sa valutama, tj prodaju jedne a kupovinu druge valute i može biti putem savremenih sredstava elektronskog komuniciranja (telefona, faxa, telefaksa, interneta) ili putem bankovnih transakcija (čekova, bankovnih kartica i slično).

Više...

STUDENTSKI BRAK ILI BRAK PRIJATELJA

STUDENTSKI BRAK ILI BRAK PRIJATELJA je vrsta braka koji se pojavio u skorije vrijeme a vezan je za studente a oko ovog braka se podigla velika prašina i za njega se krijeu mnoge nedoumice. Ova vrsta braka praktično je zaživjela pa je veoma bitno studentima muslimanima koji praktikuju vjerske propise da imaju znanja o njoj.

Više...

NAMAZ I POST U SKANDINAVSKIM ZEMLJAMA

Namaz onog ko živi u mjestu gdje se noć i dan smjenjuju u toku 24 sata

Prije nego spomenemo propis namaza i posta u zemljama u kojima noć ili dan traje više od 24 sata (mjesec, dva ili šest), treba znati da oni koji borave u mjestima u kojima se razlikuje dan od noći u toku 24 sata tako što je poznat vremenski izlazak Sunca i njegov zalazak, iako dan bude veoma dug ljeti i kratak zimi, na njima je obaveza da klanjaju propisanih pet namaza u njihovo vrijeme koje je šerijatski određeno, jer je došlo u kur'anskom ajetu: "Obavljaj namaz sa naginjanjem Sunca (zapadu), do mraka noći, i Kur'an (uči) zorom" (El-Isra', 78).

Više...

UZIMANJE AZILA KJAFIRSKE DRŽAVE

Pravo na azil imaju izbjeglice, kojima je takav status priznat međunarodnim pravom (Ženevske konvencije o položaju izbjeglica iz 1951.), te svi koji se nalaze izvan vlastite zemlje i u nju se ne mogu vratiti zbog osnovanog straha da bi ondje mogli biti podvrgnuti nasilju ili progonima.

Dok je politički azil poseban slučaj prava na azil, tj. riječ je o azilu za osobe koje su progonjene zbog svojih političkih ideja.

Musliman može da zatraži azil od neke kjafirske zemlje u jednom od dva slučaja:

Više...

POZIV U BOŠNJAŠTVO (bošnjački nacionalizam) - VJERSKA OBAVEZA ILI MODERNI DŽAHILIJET

Bismillah elhamdulillah, vessalatu vesselamu ala Resulillah
Esselamu alejkum! Ovo moje pitanje je vezano za bošnjaštvo…
Ono što me je motivisalo da tražim pojašnjenje i stav islama je stanje u kom učeni ljudi na džumi sa minbera, i na dersovima pozivaju ljude u bošnjačku naciju, pa imam utisak da se ljudima u džamiji priča o nečemu o čemu ne bi trebalo… (ovo je jako izražena pojava u Sandžaku).
Na primjer na dersu, na temu islamskog buđenja se navodi da je bošnjaštvo jedno od pravila islamskog buđenja kod nas, u drugom obraćanju se kaže da je "Bošnjaštvo sa svim onim što podrazumjeva obaveza šerijatska", zatim "Bošnjaštvo je bazirano na Kur`anu i sunnetu", "Naša vjerska obaveza je da gajimo bošnjaštvo", da je "poziv u bošnjaštvo poziv u islam", da čovjek koji primi islam na našim prostorima je odmah i bošnjak i sl… (radi se o profesorima, svršenicima Medinskog univerziteta iz Sandžaka, a tu braću svakako uvažavam, te stoga i želja više da mi objasnite ovo pitanje).

Više...

UPOTREBA GENETSKI MODOFIKOVANE HRANE

Genetski modifikovana hrana je genetski materijal (DNK) izmenjen na vještački način.

Prva modifikovana biljka koja se pojavila na tržištu bila je paradajz, i to još 1994. godine. Od tada ne prestaje proizvodnja genetski modifikovanih biljaka, i to najviše u Americi, Australiji, Brazilu, Argentini, Kini i Japanu.

Najviše se uzgaja soja, kukuruz, uljana repica i pamuk. Naravno, sa začecima genetskog inženjeringa i njegovim daljim razvojem, nastale su i neke moralne dileme, poput toga: da li treba genetski modifikovati biljke i životinje i da li ih treba koristiti za ishranu?

Više...