Zvanična stranica - dr.Zijad Ljakić

أهل السنة والجماعة‎‎

KOLIKO IMA VJERODOSTOJNIH I SLABIH HADISA

  • PDF


- Esselamu alejk.
Volio bih znati koliko ima vjerodostojnih hadisa a koliko slabih ako je uopšte poznato. A koliko sveukupno ima hadisa? Da vas Allah nagradi.
ODGOVOR: Alejkumusselam. Ukupan broj hadisa bez ponavljanja
Da bi se utvrdio ukupan broj hadisa bez ponavljanja neophodno je sabrati sve hadise koji su zabilježeni u poznatim hadiskim zbirkama.

Knjiga "Muhtesar Sahih Muslim" od El-Munzirija sadrži oko 2 200 hadisa.

A broj hadisa koje je zabilježio Buharija u svom Sahihu a nema ih u Muslimu, oslanjajući se na knjigu "Muhtesar Buhari" od Ez-Zebidija je oko 680 hadisa.

Nakon ovoga ostaje da se saberu hadisi u oba Sahiha a koje nisu naveli ni El-Munziri ni Ez-Zebidi a to se može naći u knjizi "El-džem'u bejnes-sahihajn" od Humejdija ili u knjizi "El-Lu'lu'u vel-merdžan" od Abdulbakija a kada to uradimo može se naći otprilike oko 100 hadisa.

Pa je tako zbir hadisa koje sadrže Sahih Buharije i Sahih Muslima bez ponavljanja oko 2 980, znači nešto manje od 3 000.

A broj hadisa bez ponavljanja koje je zabilježio Ebu Davud u svom Sunenu a nema ih u dva Sahiha je 2 450 hadisa.

Broj hadisa bez ponavljanja koje je zabilježio Tirmizi u svom Džami'u, a koji nisu spomenuti ni u dva Sahiha niti u Sunnen Ebu Davuda je 1350.

A hadisi koje je zabilježio Nesai a nisu spomenuti u prethodne četiri zbirke, njihov broj je 2 400, naravno bez ponavljanja.

Pa tako je zbir hadisa koje sadrže tri Sunnena oko 6200 hadisa, a ukupan broj hadisa koje sadrže "Usulu hamse" (osnovnih pet zbirki hadisa), znači dva Sahiha i tri Sunnena, u kojima su sakupljeni skoro svi vjerodostojni hadisi, kao što tvrde stručnjaci hadisa, je 9 180 hadisa od kojih je više od pola slabih hadisa.

Zatim nakon osnovnih pet zbirki hadisa bilježi Ibn Madže u svom Sunnenu 600 hadisa bez ponavljanja koje ovi nisu spomenuli, a više od 500 je slabih hadisa.

Imam Malik u svom Muveteu ima oko 50 hadisa koji nisu spomenuti u prethodnih šest zbirki.

Imam Ševkani u svojoj knjizi "Nejlul-evtar" navodi oko 500 hadisa koji nisu spomenuti u prethodnim knjigama, većina tih hadisa su poznati hadisi koje navode potonji islamski pravnici, a koji su uglavnom iz Sunnena Darekutnija i "Mu'adžema" od Taberanija.

Imam Ahmed u svom Musnedu je spomenuo oko 1 500 hadisa bez ponavljanja, a koji nisu zabilježeni u prethodnim hadiskim zbirkama.

Nakon svih spomenutih poznatih hadiskih zbirki i hadisa koji su u njima spomenuti bez ponavaljanja a da ih nema u drugim knjigama ukupan broj hadisa iznosi 11 830, znači nešto manje od 12 000 hadisa.

Da je rezultat ovog ukupnog broja hadisa bez ponavljanja otprilike tačan to se može potvrditi i sa knjigom "Džem'ul-fevaid" od Muhammeda El-Magribija (1039 – 1094. po Hidžri) u kojoj je sakupio ono što je došlo u "Džami'ul-usul" od Ibnul-Esira i "Medžme'ul-zevaidi" od Hejsemija, što znači da je u knjizi sakupljeno četrnaest zbirki hadisa, a hadisi su pisani bez ponavljanja i njihov zbir iznosi oko 10 130 hadisa.

Takođe, ovaj rezultat ukupnog broja hadisa koji su uopće preneseni od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, potvrđuje i imam selefa Osman ibn Se'id Ed-Darimi (umro 282. po Hidžri) u svojoj knjizi "Er-Redu ala Bišril-Merisi" u kojoj odgovarajući lažima džehmija, od kojih je Bišr El-Merisi, koji su tvrdili da su munafici provukli i prevarili stručnajke hadisa time što su im ubacili 12 000 izmišljenih hadisa, kaže (Er-Redu ala Bišril-Merisi, str. 151): "Kako to da su munafici slagali muhaddissima 12 000 hadisa a ukupan broj hadisa bez ponavljanja koji se prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovih ashaba ne dostiže 12 000". Slično tome kaže imam Zehebi (umro 748. po Hidžri) u svojoj knjizi "Sijeru e'alamin-nubela' (11/187) komentarišući riječi Ebu Zur'e Er-Razija kada je rekao da imam Ahmed pamti milion hadisa: "Ovo što navodi je tačno a govori o širini znanja Ebu Abdullaha (imama Ahmeda), oni su u ovo ubrajali hadise koji se ponavljaju, esere (predaje ashaba), fetve tabi'ina, tumačenja (hadisa) i tome slično. Jer u protivnom tekstovi hadisa od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, (bez ponavljanja) ne dostižu ni desetinu desetine od toga". A desetina desetine od jednog miliona je 10 000.

Broj vjerodostojnih hadisa
Kada se sakupe i analiziraju materijali, tekstovi i stavovi dođe se do zaključka da istraživači, učenjaci i muhaddisi po ovom pitanju imaju otprilike neka tri mišljenja.

Prvo mišljenje je da je veoma teško odrediti tačan broj vjerodostojnih hadisa i to iz dva razloga.

Prvi - jer u osnovi broj hadisa nije precizno utvrđen niti njegove ravije koji ga prenose. Navodi Ibn Salah u svojoj knjizi "El-Mukaddima" od Ebu Ez-Zur'e Er-Razija da je rekao: "Ko je onaj ko će prebrojati hadise Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, on je preselio kada je bilo 114 000 ashaba od onih koji su ga vidjeli i čuli od njega ...", i upitan je o broju ravija koji su prenosili od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je rekao: "Ko to može utvrditi?"

Drugi – jer je ocjenjivanje nekog hadisa da je vjerodostojan ili slab veoma relativna stvar, pa je tako kod nekih učenjaka jedan te isti hadis vjerodostojan a kod drugih slab.

Drugo mišljenje je da bi se došlo do tačnog broja tekstova hadisa koji su uopće preneseni to zahtijeva da se pokušaju prebrojati svi rivajeti tekstova hadisa bez seneda,  bez ashaba od kojeg se prenosi i bez vođenja računa o vjerodostojnosti hadisa jer poznavanje broja hadisa uopćeno, pa čak i broja vjerodostojnih hadisa, ne zavisi samo od govora učenjaka o toj temi. A samo utvrđivanje vjerodostojnih hadisa, to je tema za sebe, tj. to je dosta teže utvrditi. Zatim zagovarači ovog stava navode tri faze pomoću kojih se može doći do utvrđivanja tačnog broja tekstova hadisa.

Prva faza je sabiranje svih rivajeta hadisa koji imaju senede iz raznih hadiskih zbirki po principu navođenja početka hadisa. Primjer za ovo je knjiga "Atraful-hadis" od El-Mizzija.

Druga faza je svođenje mnoštva hadisa koji su preneseni od grupe ashaba na jedan zajednički tekst.

Treća faza je sakupljanje dodataka hadisa na način kako je to radio imam Hejsemi u svojoj knjizi "Medžmu'ul-zevaid". Poput toga da se uzme kao osnov Buharijin Sahih, a zatim da se na tekstove tih hadisa dodaju dodaci koji su došli u Muslimu, nakon toga da se dodaju dodaci u Sunnenima i tako redom.

Treće mišljenje, a koje je ujedno i ispravno mišljenje, je da je broj vjerodostojnih hadisa poznat i utvrđen, naravno približnim brojem a ne potpuno tačnim. Ovo mišljenje zastupaju, uglavnom, učenjaci i stručnjaci hadisa, s tim da su se međusobno razišli koji je to broj.
Pa tako navodi učenjak Ed-Dehlevi u predgovoru svoje knjige "Usulul-hadis" riječi koje se prenose od imama Buharije: "Zapamtio sam od onoga što je vjerodostojno 100 000 hadisa a od onoga što nije vjerodostojno 200 000 ...". Takođe, Ibnul-Dževzi u svojoj knjizi "Sajdul-hatir" navodi riječi imama Ahmeda koji govori o svom Musnedu: "Ovu knjigu sam sastavio od više od 750 000 hadisa ...", nakon čega Ibnul-Dževzi komentariše da nije skriveno da se misli pod ovim brojem na rivajete i još dodaje da je poznato da kada bi se sastavili i vjerodostojni i slabi i izmišljeni hadisi i sve ono što je prenešeno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da ne bi dostiglo 50 000 hadisa.

A prenosi Ibn Salah u svojoj knjizi "Mukadima" da je fakih Nedžmuddin El-Kamuli rekao: "Ukupan broj vjerodostojnih hadisa iznosi 14 000 hadisa", a ono što se prenosi od Buharije i drugih protumačio je Ibn Salah da se misli na 100 000 vjerodostojnih hadisa sa različitim rivajetima, senedima, predajama ashaba, tabi'ina i drugih pa je sve to Buharija nazvao hadisom, a učenjaci selefa su nazivali hadisom sve spomenuto.

Na ovom mjestu je prilika da se spomene da je imam Sujuti u knjizi "Džami'ul-ehadis" sabrao iz svih mogućih hadiskih zbirki sve što se prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, od riječi i djela, mursel hadisa (u kojima je izostavljen ashab) i slično, pa je broj hadisa iznosio 45 757. Naravno, u ovom broju hadisa se nalazi veliki broj hadisa koji se ponavljaju. Takođe, imam Ahmed u svom Musnedu je naveo otprilike oko 28 000 hadisa, međutim kada se odbiju hadisi koji se ponavljaju njihov broj ne prelazi više od 4000 hadisa.

Prenose učenici od savremenog učenjaka Ebu Ishaka El-Huvejnija da kada je upitan koliko je vjerodostojnih hadisa on je odgovorio da ih je oko 10 000. Vjerovatno šejh ubraja u ove hadise i hasen hadise (čiji je sened dobar).

Odabrano mišljenje po ovom pitanju je ono što navodi Ibn Hadžer El-Askelani u svojoj knjizi "En-Nuketu ala Ibn Salah" (str. 992): "Spominje Ebu Džafer Muhammed ibn El-Husejn u njegovoj knjizi "Et-Temjiz" od Šu'beta, Sevrija, Jahje ibn Se'ida El-Kattanija, Ibn El-Mehdija, Ahmeda ibn Hanbela i drugih da je zbir hadisa sa senedom (misli na vjerodostojne hadise bez ponavljanja) od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, 4 400 hadisa". A Ibn Redžeb u svojoj knjizi "Džami'ul-ulumi vel-hikemi" (str. 9) kaže: "Prenosi se od Ebu Davuda da je rekao: Analizirao sam hadise sa senedom (misli na vjerodostojne hadise bez ponavljanja) pa sam ustanovio da je njihov broj 4 000 hadisa".

Poznato je da su se učenjaci hadisa čije se mišljenje uzima u obzir složili da hadisi koji su zabilježeni u dva Sahiha, Buhariji i Muslimu, da su svi ti hadisi vjerodostojni, izuzev nekih hadisa ili dijelova hadisa, pa ako je ukupan broj hadisa koje sadrže dva Sahiha bez ponavljanja 2 980 hadisa, može se izvući zaključak da su tri četvrtine vjerodostojnih hadisa zabilježili Buharija i Muslim u svojim Sahihima.

A ostalo je oko 1 400 hadisa koje oni nisu spomenuli u svojim Sahihima, a većina tih preostalih vjerodostojnih hadisa se nalaze u Sunnenu Ebu Davuda, Tirmizija i Nesaija, kao što to navodi imam Nevevi. Zato kaže Ibn Salah u svojoj "Mukadimi", pripisujući to stručnjacima hadisa: "Zaista je malo vjerodostojnih hadisa vezanih za propise a koji nisu zabilježeni u "Usuli hamse" (misli na dva Sahiha i Sunnene Ebu Davuda, Tirmizija i Nesaija)".

Prema tome, ukupan broj hadisa bez ponavljanja, ne gledajući na njihovu vjerodostojnost i slabost, ne prelazi 12 000 hadisa, a broj vjerodostojnih hadisa, takođe bez ponavljanja, iznosi oko 4 400 hadisa. S tim da treba naglasiti da pod brojem 4 400 hadisa se misli na čisto vjerodostojne hadise oko čije vjerodostojnosti se većina učenjaka hadisa ne razilazi, a da broj hadisa koji su ocijenjeni kao vjerodostojni na osnovu mnoštva rivajeta ili čisto dobrih hadisa ili dobrih na osnovu mnoštva slabih rivajeta je mnogo veći.

Pitao sam savremenog šejha Mensura Es-Simarija o broju vjerodostojnih hadisa, on je potvrdio da ono što prenosi Ebu Džafer Muhammed ibn El-Husejn u njegovoj knjizi "Et-Temjiz" od Šu'beta, Sevrija, Jahje ibn Se'ida El-Kattanija, Ibn El-Mehdija, Ahmeda ibn Hanbela i drugih da je ukupan broj vjerodostojnih hadisa oko 4 400 hadisa, da je to u globalu tačno, ali je dodao da se to odnosi na čisto vjerodostojne hadise (sahih), a da sa dobrim (hasen) hadisima vjerodostojnih hadisa ima više od 6 000 (znači oko 4 400 sahih i više od 1 600 hasen hadisa).

On ovo argumentira vjerodostojnim hadisom kojeg bilježe Ebu Davud i Ahmed od Mikdada ibn M'adijekriba, radijallahu anhu, u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Zar ne, zaista mi je dat Kitab (u rivajetu: Kur'an) i sa njim (nešto) poput njega“.

Naravno, nema razilaženja da se pod riječima „poput njega“ misli na Sunet. A šejh kaže da se riječ „poput“ između ostalog odnosi i na broj vjerdostojnih (sahih i hasen) hadisa. Pa pošto broj ajeta u Kur'anu iznosi oko 6 200 takođe broj vjerdostojnih (sahih i hasen) hadisa je otprilike toliki.

Treba napomenuti da se na samo poznavanje broja vjerodostojnih hadisa ne gradi neki šerijatski propis, niti iz toga proizilazi neko djelo koje je pohvalno ili vadžib raditi, što znači da nepoznavanje broja vjerodostojnih hadisa ne šteti jednom muslimanu. Ono o čemu treba da vodi računa svaki musliman je da radi po onim vjerodostojnim hadisima koji su doprli do njega, takođe, da uči te hadise, da nauči njihovo ispravno tumačenje i da to prenosi ostalim ljudima. Ve billahi tevfik.