FACEBOOK - Širi dalje!

DA STIJENA U DŽAMIJI KUBETU-S-SAHRA STOJI U ZRAKU?

  • PDF

PITANJE: Esselamu alejkum, šejh.

Da li je istinita priča koja se veže za Poslanika a.s i ovaj kamen koji lebdi u zraku u Kudsu? Kažu da je ovaj kamen krenuo za Poslanikom a.s. kada je htio da sjedne na svoju životinju prilikom odlaženja na Miradž? Allah vas nagradio.

ODGOVOR: Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

O stijeni koja se nalazi u džamiji Kubetussahra (Kupola na stijeni) pisao sam u knjizi „U islamu je odgovor“ str. 235. U narednom slijedi tekst o tome:

Oko džamije Mesdžidul-aksa u čijem sastavu je i Kubetussahra u Kudsu su raširena mnoga pogrešna uvjerenja, predodžbe i shvatanja. Tome je doprinijelo neznanje mnogih muslimana o stvarnom mjestu i ulozi ove džamije u Islamu, kao i miješanje muslimana sa Židovima i kršćanima koji su dolazili da posjete ovo sveto mjesto. Navođenje tih pogrešnih shvatanja zahtijeva više prostora i posebnu analizu. U ovoj prilici navešću samo ono što je ispravno, pouzdano i šerijatskim tekstovima potvrđeno oko džamije Mesdžidul-aksa.

Naime, džamija Mesdžidul-aksa je bila prva Kibla muslimana (oko 16 mjeseci) i mjesto u koje je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učinio Isra', oko ovog dvoga nema razilaženja među muslimanima. Džamija Mesdžidul-aksa se ne razlikuje od ostalih džamija, mimo dva Harema (mekanski i medinski), osim u dvije stvari:

Prva: dozvoli putovanja u tu džamiju radi obavljanja namaza u njoj, kao što je došlo u vjerodostojnom hadisu: "Ne putuje se (radi svetosti nekog mjesta) osim prema tri džamije: ovoj mojoj džamiji (u Medini), Haremu (u Mekki) i džamiji Medžidul-aksa"[1].

Druga: da jedan namaz u ovoj džamiji vrijedi koliko 1000 namaza u nekoj drugoj džamiji, kako je došlo u vjerodostojnom hadisu od Mejmune, ili 500 namaza kako je došlo u vjerodostojnom hadisu od Ebu Ed-Derda' ili 250 namaza kako je došlo u vjerodostojnom hadisu od Ebu Zerra, radijallahu anhum, u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: "Namaz u ovom mom mesdžidu je bolji od četiri namaza u Mesdžidul-aksa"[2]. Šejh Albani pojašnjava da se ova vanjska kontradiktornost među hadisima o vrijednosti namaza u Mesdžidul-aksa može pomiriti tako što je Uzvišeni Allah u početku učinio da vrijednost namaza bude 250, a zatim povećao na 500 namaza i nakon toga ponovo povećao na 1000 namaza od Svoje dobrote i milosti, a Allah zna najbolje[3].

Sve drugo što se prenosi o vrijednosti i fadlu ove džamije nije vjerodostojno, a na jezicima ljudi se prenose mnoge stvari koje su ništavne i batil. Od tih stvari je i ono što se prenosi o stijeni koja se nalazi u džamiji Kubetussahra (tzv. Kupoli na stijeni) a koja ulazi u sastav same džamije Mesdžidul-aksa. Mnogi muslimani vjeruju da ova stijena po kojoj je džamija i dobila naziv Kupola nad stijenom (Kubetussahra) ima posebnu vrijednost, fadl i svetost.

Neka od tih pogrešnih uvjerenja su:

- da sve vode svijeta (rijeke, potoci i ostalo) podzemno izviru ispod te stijene,

- da stijena visi u zraku i ne oslanja se na zemlju,

- da će Sudnji dan biti kada ta stijena padne na zemlju,

- da ova berićetna stijena ima na sebi miris miska pa ko je dirne ruka mu miriše mnogo dana koliko god da je pere,

- da ako bi trudna žena vidjela ovu stijenu pobacila bi ono što joj je u utrobi,

- da je ona iznad jedne od džennetskih rijeka,

- da je sama stijena porijeklom iz Dženneta,

- da je ona prvak svih stijena i da će kod nje ljudi na Sudnjem danu biti sakupljeni i tu proživljeni,

- da su na njoj ostali tragovi stopala Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kao i tragovi prstiju meleka,

- da je ova stijena na sredini dunjaluka i da je njegov centar,

- da ono što je Hadžerul-esved (crni kamen) kod Kabe to je ova stijena u džamiji Medžidul-aksa,

- da je ova stijena u noći Isra'a i Mi'radža kada je Poslanik, sallallhu alejhi ve sellem, podignut na nebesa da je ona poletjela za njim pa joj je Džibril, alejhisselam, dao išaret da stane te je ostala u zraku, i još mnoga druga uvjerenja.

Istina je da je ova stijena sasvim prirodna stijena kao i bilo koja druga, njen dio koji je iznad zemlje prirodno je povezan i spojen sa brdom nad kojim se nalazi. Ona nema nikakvu posebnost i značaj u Islamu osim što je dio džamije Medžidul-aksa. Sve što je prenešeno o njenoj vrijednosti je lažno i krivotvoreno. Ona se nalazi na najuzvišenijem mjestu dijela džamije Mesdžidul-aksa, otprilike u samom centru, nepravilnog je izgleda, duga je oko 18 a široka oko 13 metara, a visoka nešto manje od dva metra. Na sredini ove stijene ima šupljina koja predstavalja pećinu unutar nje, zovu je "Pećina duša" ili "Pećina vjerovjesnika" a ta pećina nema nikakvu nadprirodnu vrijednost ni značaj. Džamiju iznad ove stijene je sagradio emevijski halifa Abdulmelik ibn Mervan (rođen 26. umro 86., a postao halifa 65. po Hidžri).

Prenešeno je mnogo "hadisa" o stijeni u džamiji Mesdžidul-aksa za koje kaže Ibnul-Kajjim: "Svi hadisi koji govore o stijeni su lažni i izmišljeni"[4]. A najbolje što je rečeno o stijeni su riječi Ibn Tejmije: "Onaj ko danas uzme stijenu (koja je sada unutar džamije Kupola na stijeni a ova je u džamiji Mesdžidul-aksa) za Kiblu prema kojoj se klanja on je kjafir murted, traži se od njega da učini tevbu a u protivnom se ubija, iako je ona bila Kibla ali poslije je to derogirano, pa šta je tek sa onima koji čine tavaf oko nje kao što se tavafi oko Ka'be, ... Zato je Omer, radijallahu anhu, sagradio musallu u prednjem dijelu džamije Mesdžidul-aksa, jer naziv Medžidul-aksa podrazumijeva cijelu džamiju koju je izgradio Sulejman, alejhisselam, a neki ljudi misle da je Medžidul-aksa samo musalla koju je sagradio Omer, radijallahu anhu, u prednjem dijelu džamije. Namaz u ovoj musalli koju je sagradio Omer, radijallahu anhu, je vrijedniji od namaza u ostalim dijelovima džamije. Kada je Omer, radijallahu anhu, oslobodio Kuds na stijeni je bilo veliko smetilište, jer su kršćani time htjeli pokazati svoj prezir i omalovažavanje stijene prema kojoj su židovi klanjali, pa je Omer, radijallahu anhu, naredio da se otkloni nečistoća sa stijene. Onda se posavjetovao sa K'abom el-Ahbar (židovom koji je primio islam) rekavši mu: "Šta misliš gdje da napravimo musallu za muslimane?" On mu odgovori: "Iza stijene" (čime bi muslimani klanjajući prema Kibli bili upravljeni i prema stijeni). Pa mu reče Omer, radijallahu anhu: "O sine židovski, u tebi je ostalo još židovstva, ne nego ću je izgradit ispred stijene, jer nama (muslimanima) pripadaju prednji dijelovi bogomolja". Zato su imami ovog Ummeta kada bi zijaretili Mesdžidul-aksa klanjali u musalli koju je izgradio Omer, radijallahu anhu. Prenosi se od Omera, radijallahu anhu, da je klanjao u mihrabu Dvuda, alejhisselam. A što se tiče stijene, kod nje Omer, radijallahu anhu, nije klanjao, niti ashabi, niti je u vrijeme pravednih halifa nad njom bila kupola. Naprotiv, ona je bila otkrivena u vrijeme hilafeta Omera, Osmana, Alije, Muavije, radijallahu anhum, Jezida i Mervana. Tek kada je sin Mervanov, Abdulmelik ibn Mervan, preuzeo vlast u Šamu, a između njega i Abdullah ibn Zubejra, radijallahu anhu, je bila fitna, ljudi su išli na hadždž i tako bi se sastajali sa Abdullah ibn Zubejra, radijallahu anhu, a Abdulmelik je htio da ljude odvrati od njega pa je napravio kupolu nad stijenom i prekrio je i zimi i ljeti kako bi ljude pridobio da zijarete Kuds i odvratio ih od sastajanja sa Abdullah ibn Zubejra, radijallahu anhu. Dok učeni ljudi, počev od ashaba i onih koji ih slijede u dobru, nisu veličali stijenu. Jer ona je Kibla koja je derogirana (tj. čiji je propis poništen i promijenjen) kao što je dan subota bila (sedmični) praznik u šerijatu Muse, alejhisselam, pa je derogirana u šerijatu Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, sa petkom. Nije dozvoljeno muslimanima da subotu i nedjelju izdvoje sa nekom ibadetom kao što to rade Židovi i kršćani. Takav je propis i stijene, nju veličaju Židovi i neki kršćani. A ono što spominju neke neznalice oko stijene: da je na njoj trag stopala Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, trag njegovog turbana i tome slično, sve ovo je izmišljotina. Još veća laž od ovoga je ono što misle neki da je na njoj mjesto Allahovog stopala, kao i mjesto bešike Ise, alejhisselam. Ispravno je da je na njoj bilo mjesto kršćanskog krštenja. Takođe od laži je će na njoj biti Sirat i Mizan, te da Sur (pregrada) koji će biti postavljen između Dženneta i Džehennema da je to zid u istočnom dijelu džamije. Veličanje lanca ili mjesta na kojem on (zid) nije propisano"[5].

Nema nijedne vjerodostojne predaje koja upućuje da je Posalanik, sallallahu alejhi ve sellem, u noći Isra'a i Mitadža uzdignut na nebesa sa stijene.

Upitana je Stalna komisija za fetve u Saudijskoj Arabiji[6] da li stijena u džamiji Kubetussahra u zraku iznad zemlje, pa je odgovor bio da je čvrsto spojena sa brdom iznad kojeg se nalazi.

Ve billahi tevfik.



[1] Buharija (1189) i Muslim (3450).

[2] Hakim (4/509), Taberani u "El-Evsetu" (8395), Tahavi u "Muškilul-asar" (1/248), vjerodostojnim ga je ocijenio Hakim, Zehebi i Alabani u "Silsiletid-da'ife" (11/589), broj 5355.

[3] Es-Semeru el-mustetab (1/549).

[4] Menarul-menif str. 87.

[5] Medžu'ul-fetava (11-13/27).

[6] Fetava el-ledžnetid-daime (1/61), broj 200.