Zvanična stranica - dr.Zijad Ljakić

أهل السنة والجماعة‎‎

ŠTA DA RADI ŽENA AKO JE MUŽ SPREČAVA DA SE POKRIJE?

  • PDF

PITANJE: Esselamu alejkum, imam jedno pitanje, pa ako je moguće da mi odgovorite? U braku sam već 12 godina. Imam 3 kćerke i imam želju da se pokrijem. Ali mi muž ne da! Razlog je zato što živimo u nemuslimanskoj zemlji! Prijeti mi razvodom braka, ako se pokrijem!  Šta da radim? Molim vas da mi odgovorite što prije?
ODGOVOR: Odgovor na ovo pitanje zahtijeva da se obrade tri mes'ele:

Prva: Pokrivanje punoljetne žene muslimanke je vadžib po idžma'u (konsenzusu) učenjaka ovog Ummeta. Ovaj idžma' učenjaka prenose mnogi učenjaci u svojim knjigama.

 

Kaže Ibn Hubejre u svojoj knjizi "El-Ifsah" (1/114): "Idžma' učenjaka je na tome da je pokrivanje avreta vadžib". A Ibn Redžeb u svom komentaru Buharije "Fethul-bari" (2/171) kaže: "Donešen je idžma' učenjaka o obavezi skrivanja avreta od očiju ljudi", a slično prenosi Ibn Bettal u svom kometaru Buharije "Šerhu sahihil-Buhari" (1/395) kada kaže: "Učenjaci su na idžma'u da je vadžib pokrivanje avreta od očiju ljudi". Ibn Abdul-berr u svoje dvije neprikosnovene knjige "Et-Temhid" i "El-Istizkar" bilježi: "Idžma' učenjaka je na tome da je uopćeno pokrivanje avreta od očiju ljudi stroga obaveza" ("Et-Temhid" 6/376, "El-Istizkar" 2/152). I kaže Ibn Rušd u svojoj knjizi "Bidajetul-mudžtehid" (1/114): "Složni su učenjaci da je uopćeno pokrivanje avreta farz". Koji dio tijela se smatra avretom (stidnim mjestom) kod žene? Čitavo žensko tijelo je avret (stidno mjesto), s tim da su se učenjaci razišli oko pokrivanja ženinog lica da li je sunnet ili vadžib ako otkrivanje njenog lica ne izaziva fitnu. A ako izaziva fitnu onda su složni da je pokrivanje lica vadžib.

Ispravno je, našto jasno ukazuju ajeti i vjerodostojni hadisi, da je pokrivanje lica žene muslimanke vadžib svejedno bilo to u vremenu fitne ili ne.

A u stidno mjesto žene ulaze između ostalog glava, kosa i vrat, oko čega su složni učenjaci. Razilaze se oko lica žene da li je njegovo pokrivanje sunnet ili vadžib. Dokazi iz Kur'ana, Sunneta, idžma'a, kijasa (analogije), predaja ashaba i zdravog razuma koji ukazuju na obavezu pokrivanja punoljetne muslimanke su mnogobrojni i što je uglavnom općepoznato svakom muslimanu.

Prema tome, nema razilaženja među učenjacima da je muslimanki vadžib da se pokrije na što ukazuju jasni i nedvosmisleni šerijatski tekstovi. A to znači da je žena griješna ako to ne uradi čineći time veliki grijeh prema Allahu. Osim ako se nije pokrila jer nije znala da je to vadžib, ili su joj neznalice "pojasnile" da to nije toliko bitna stvar u Islamu jer je najbitnije imati čistu dušu. A može li nepokrivena žena muslimanka imati čistu dušu oglušujući se na tolike ajete i hadise koji obavezuju muslimanku da se pokrije. Pokrivanje žene muslimanke nije stvar želje, sviđanja, mode i dopadanja, nego jedna od temeljnih vjerskih obaveza za ženu.

Drugo: Složni su islamski pravnici da je pokornost žene svome mužu vadžib.

Jer Uzvišeni kaže u prijevodu značenja: "Muškarci su oni koji upravljaju ženama zato što je Allah dao prednost jednima nad drugima i zato što oni troše imetke svoje. Zbog toga su čestite žene poslušne i za vrijeme muževljeva odsustva vode brigu o onome o čemu treba da brigu vode, jer i Allah njih štiti. A onih čijih se neposlušnosti pribojavate, vi posavjetujte, pa ih i udarite; kad vam postanu poslušne, onda im zulum ne činite! - Allah je, zaista, uzvišen i velik! (En-Nisa' 34).

Kaže Ibn Kesir u svom Tefsiru (2/292) tumačeći riječi Uzvišenog "Er-Ridžalu kavvamune 'alnennisa'": "Muškarac je upravitelj nad ženom, to jest on je njen predsjednik, vođa, namjesnik i odgajatelj ako skrene". Prijevod Korkuta: "Muškarci vode brigu o ženama" je neprecizan i nepotpun, jer je vođenje brige o ženama posljedica upravljanja nad njima, a mufessiri prenose od Ibn Abbasa, radijallahi anhuma, da "kavvamune 'alennisa'" znači (muškarci su) naredbodavci ženama (Tefsir Taberi 9353, Tefsir Ibn ebi Hatim 5245, Tefsir Ibn Kesir 2/292).

Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan koja žena je najbolja, pa je odgovorio: "Ona koja posluša kada joj (muž) naredi, razveseli ga kada je pogleda i koja čuva svoju čast i njegov imetak (a u rivajetu: ne radi sama sa sobom niti svojim imetkom ono što on ne voli)". (Bilježi ga Ahmed 7415, Nesai 3231, Hakim 2682 i Bejheki 13255. Vjerodostojnim ga je ocijenio Hakim i sa tom ocjenom se složio Zehebi, takođe Iraki kaže da mu je sened vjerodostovan, a šejh Albani ga ocijenio dobrim)

Takođe, prenosi Enes, Ebu Hurejre i Abdurrahman ibn Auf, radijallahu anhum, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao o ženi muslimanki: "Ako bude klanjala pet dnevnih namaza, postila Ramazan, čuvala svoj polni organ i bila poslušna svom mužu, biće joj rečeno: uđi u Džennet na koja god džennetska vrata hoćeš". (Bilješi ga Ibn Hibban 4163, Taberani u "El-Evsetu" 4598, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, a Ahmed 1661 i Taberani u "El-Evsetu" 8805 od Abdurrahman ibn Auf, radijallahu anhu, u njegovom senedu je Ibn Lehi'a a on je slab, a Bezzer 1463 od Enesa, radijallahu anhu. Ocjenio ga je šejh Albani vjerodostojnim u "Sahihul-džami'i" 660) Islamski pravnici su složni da se poslušnost žene mužu ograničava na poslušnost u dobru (El-Mesu'atul-fikhijjetul-kuvejtijje 41/313).

Treće: Nema poslušnosti u griješenju, poslušnost je samo u dobru. Ovo je opće šerijatsko pravilo oko kojeg nema razilaženja. Jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže u hadisu muttefekun alejhi: "Nema poslušnosti u grijašenju Allahu, poslušnost je samo u dobru" (Buharija 7257 i Muslim 4871).

Takođe, u drugom hadisu kaže: "Nema poslušnosti stvorenju u griješenju Stvoritelju". (Bilježi ga Ahmed 20672, Hakim 5870 i Taberani 367, kaže Ahmed Šakir da mu je sened vjerodostojan 2/248, a šejh Albani da je vjerodostojan u "Sahihul-džami'i" 7520).

Prema tome, vadžib ti je da se pokriješ jer je to jedna od temeljnih vjerskih obaveza za ženu, a ako to ne uradiš bićeš griješna. Ti si obavezna biti pokorna svome mužu, međutim, ta pokornost je uslovljena da bude u dobru a ne u griješenju. A pošto ti on naređuje ono što je grijeh prema Uzvišenom Allahu (tj. nepokrivanje), nije dozvoljeno da mu budeš u tome pokorna. Razlog zbog kojeg ti zabranjuje pokrivanje, a to je življenje u nemuslimanskoj zemlji, nije opravdan za tu zabranu. Koliko samo pokrivenih žena (sa pokrivenim ili otkrivenim licem) živi u nemuslimanskim sredinama? Musliman ne smije davati prednost dunjaluku nad izvršavanjem vjerskih obaveza.

Strah da ne izgubi posao, strah od provokacija i slično nisu opravdanje za ostavljanje vadžiba. A ako u toj nevjerničkoj zemlji muslimanku sprečavaju da izvrši vjersku obavezu pokrivanja onda je ona dužna izvršiti hidžru, tj. napustiti tu zemlju i nastaniti se u sredini gdje može ispoljavati vadžibe svoje vjere. A to što ti prijeti razvodom braka ako bi se pokrila, to je suprotno onome što bi trebao raditi. Njemu je obaveza da ti naredi da se pokriješ, da te podstiče na pokrivanje, odgaja za takvo nešto i da ti da svu podršku i potporu u tome. Na tebi je da ga mudro i na najljepši način pripremiš i ubijediš da je tvoje pokrivanje nužna i neupitna stvar vjere, ili da preko nekog ko ima uticaja na njega to isto uradiš.

Ve billahi tevfik

http://www.ehlus-sunne.ba